home info članci recenzije galerije profili intervjui downloads linkovi forum mail impressum

Heroin

Povijest

Povijest opijata ne poĆØinje s heroinom krajem 19. st., veƦ tisuƦama godina prije Krista kada se u Mezopotamiji, Egiptu, a kasnije i u staroj GrĆØkoj uzgaja opijumski mak, iz kojeg se zarezivanjem nezrelih ĆØaški skuplja bjelkasta tekuƦina- opijum. Trgovina opijumom bila je vrlo razvijena, a "opijumska ovisnost" socijalno prihvaƦena. Opijum se konzumirao uglavnom pušenjem, a koristio se i za medicinske svrhe: "otac medicine", Hipokrat, ga priznaje kao narkotik i lijek za razne bolesti. Nakon osude, Sokrat je za pogubljenje dobio otopinu koja je saadržavala mješavinu kukute i opijuma (simbola vjeĆØnog sna), koja se tada koristila u svrhu eutanazije i samoubojstva.
U Europi opijum nestaje sve do 16.st., kada se kroz trgovinu sa dalekoistoĆØnim zemljama dolazi u kontakt s njim i otkriva njegovo djelovanje, i potencijalne koristi kao lijeka. Opijum u narednim stoljeƦima pokreƦe veliki dio svjetskih ekonomskih i politiĆØkih dogaĆ°aja, a polovicom 19. st. poĆØinje i prvi od dva "opijumska rata", u kojima Engleska, a kasnije i Francuska, napadaju Kinu koja zabranjuje uvoz opijuma. Posljedica poraza Kine je, osim ogromnih ratnih odšteta, i predaja teritorija Hong Konga Velikoj Britaniji.
1803. otkriva se aktivni sastojak opijuma: morfin (poznat još i pod nazivom morfij), za koji se vjeruje da predstavlja usavršeni opijum sa svim njegovim efektima, a bez stvaranja ovisnosti, pa se smatra pouzdan, dugotrajan i siguran lijek. U istoj Ʀe se zabludi biti uskoro i nakon otkrivanja heroina.
Diacetilmorfin prvi je sintetizirao engleski kemiĆØar C.R.Wright 1874., a 1895. taj novi spoj u prostorijama Bayera dobiva više pažnje kao koristan spoj bez negativnih uĆØinaka morfina. Tada je Heinrich Dresser, kemiĆØar zadužen za testiranje efikasnosti i sigurnosti novih lijekova, odluĆØio dati prednost istraživanju diacetilmorfina, a ne acetilsalicinskoj kiselini, danas poznatoj kao aspirin. Smatrao ga je dobrom alternativom za morfin- sigurnim lijekom protiv bolova i za lijeĆØenje raznih respiratornih bolesti, a bez problema ovisnosti. Osim testiranja na životinjama, navodno ga je testirao i na sebi i svojim kolegama u Bayeru, koji su tom novom spoju dali ime heroin, po njemaĆØkom terminu "heroisch", farmaceutskom izrazu za vrlo jako droge.
Heroin svoj uspjeh duguje tadašnjoj velikoj potrebi, ne toliko za lijekom protiv bolova, nego za lijekom protiv kašlja (tuberkuloza i upala pluƦa tada su bile smrtonosne bolesti, a i obiĆØne prehlade su se smatrale opasnima), a pogotovo su ga sretno doĆØekali tadašnji ovisnici o morfinu. Ali uskoro je poĆØela istina izlaziti na vidjelo: prvo je primjeƦeno brzo razvijanje tolerancije, a onda i brojni sluĆØajevi ovisnosti. Bayer je poĆØeo gubiti zaradu od heroina, pa je poĆØeo razvijati lijek pod komercijalnim imenom Aspirin, koji Ʀe mu vratiti vodeƦu poziciju na tržištu lijekovima.
1913. Bayer potpuno prestaje s proizvodnjom heroina, a istovremeno se poĆØinje zabranjivati njegovo nemedicinsko korištenje. U SAD-u se 1924. potpuno zabranjuje korištenje i proizvodnja heroina, a ne dopušta se ni korištenje u medicinske svrhe, koje je još i danas dopušteno npr. u Velikoj Britaniji.
Posljedica otkriƦa heroina bila je da su ga tisuƦe ovisnika o morfinu prihvatile kao 3- 4 puta jaĆØu zamjenu. Heroin je bio i jeftiniji, brži i lakši za upotrebu, a nakon njegovog zabranjivanja razvilo se ogromno ilegalno tržište koje je povezalo njegove korisnike sa kriminalom.
Upotreba heroina raste u svijetu svake godine, skupa sa brojem smrti od predoziranja ili na drugi naĆØin povezanih sa heroinskom ovisnošĆ¦u. U Hrvatskoj ima oko 15 000 registriranih ovisnika, a svake godine od predoziranja umre 40- 60 ljudi.

OpƦenito

Opijum je sasušeni sok dobiven iz posebne vrste vrtnog maka, a izmeĆ°u ostalog sadrži opijate: morfin i kodein. Heroin ( diacetilmorfin) je sintetiĆØki derivat morfina, a brzina i jaĆØina njegovog djelovanja posljedica su njegove dobre topljivosti u masti koja mu omoguƦuje brži prolaz kroz krvno- mozgovne barijere. U mozgu se prije vezivanja na opijatne receptore metabolira natrag u morfin.
Potpuno ĆØisti heroin bijele je boje i gorkog okusa, topljiv je u vodi. MeĆ°utim "uliĆØni" heroin ( hors, žuto) najĆØešĆ¦e je smeĆ°kaste boje, a sadrži samo oko 7- 10 % diacetilmorfina, dok su ostatak druge tvari: šeƦer, škrob, kakao, brašno, zemlja, mlijeko u prahu, djeĆØji puder, ponekad i vapno ili otrovi poput strihinina i kinina. Ovakav heroin nije topljiv u vodi, pa se zato za otapanje koristi kiselina- obiĆØno limunska. ƈistoƦa heroina jako varira, što je ĆØesto uzrok mnogih smrti od predoziranja.

Primjena i djelovanje

Heroin se konzumira ušmrkavanjem (brzo se apsorbira preko sluznice nosa), pušenjem (zagrijavanje heroina na staniolu i udisanje njegovih para- "chasing the dragon") ili injekcijom (intravenozno ili potkožno). Pušenjem heroin stiže do mozga za svega 7 sekundi, a najjaĆØi, euforiĆØni efekt osjeƦa se nakon 10 minuta, dok se kod intravenoznog uzimanja to dešava za 10- 20 sekundi. Doza ovisi o naĆØinu i uzimanju i toleranciji ( intravenozno bez tolerancije 5 - 10 mg, pušenje 15-25 mg), a isto tako i jaĆØina djelovanja i trajanje (3-5 sati) .
Inicijalni efekt odmah nakon uzimanja je ogroman, euforiĆØan val kojeg prate osjeƦaji opuštenosti i topline, sigurnosti, nestajanja boli, tjeskobe i napetosti. Ljutnja, frustracije i agresivnost nestaju, a javljaju se sigurnost i ljubav prema sebi. Nakon prolaska poĆØetne euforije javlja se ugodan, opušten osjeƦaj zadovoljstva i smirenosti. Ponekad, posebno kod prvih uzimanja, moguƦa je muĆØnina i povraƦanje.
Ponekada se koristi za "spuštanje", tj. korištenje heroina kod spuštanja sa ecstasy-a i amfetamina, radi ublažavanja naglog pada raspoloženja u posljednjim satima njihovog djelovanja. Upravo je ovaj obiĆØaj mnoge partijanere koštao stjecanja ovisnosti o heroinu.
Heroin je depresant centralnog živĆØanog sustava: usporava srce, disanje, smanjuje krvni tlak, uzrokuje širenje krvnih žila i smanjenu aktivnost crijeva, što uzrokuje zatvor. Osim prevelike doze, velik je rizik kod istovremenog uzimanja heroina nakon alkohola ili tableta za smirenje, ili prilikom velikog umora, takva kombinacija višestruko usporava disanje i otkucaje srca, i uslijed nedostatka kisika dovodi do nesvjestice i smrti.

Važna upozorenja

Heroin izaziva vrlo jaku fiziĆØku i psihiĆØku ovisnost.
FiziĆØka ovisnost je stanje poremeƦenog funkcioniranja organizma nakon prestanka unošenja droge. Karakterizira ju pojava apstinencijske krize 24-48 sati nakon zadnjeg uzimanja heroina. Simptomi ukljuĆØuju nemir, bol u mišiƦima i kostima, nesanicu, proljev, znojenje, groznicu i povraƦanje. Traju obiĆØno 7- 10 dana, ali ponekad i duže.
PsihiĆØku ovisnost teže je nadvladati, a karakterizirana je izrazitom željom za svakodnevnim uzimanjem droge koju je potpuno nemoguƦe kontolirati, negiranjem problema i promijenjenim shvaƦanjem stvarnosti. Ne razmišljajuƦi racionalno, osoba je pod utjecajem ogromne želje za drogom nesvjesna bilo kakvih rizika i posljedica njenog uzimanja, heroin postaje jedina svrha koja dovodi do prekida skoro svih ostalih aktivnosti, a ukoliko ga ne uzme, osjeƦa se razdražljivo, nervozno i napeto.
DugoroĆØna upotreba stvara toleranciju: potrebne su sve veƦe koliĆØine za postizanje euforiĆØnog efekta, koji nakon nekog vremena potpuno nestaje pa se heroin uzima samo radi olakšanja i da se izbjegnu neugodni fiziĆØki i psihiĆØki simptomi. Apstinencija smanjuje razinu tolerancije, pa je ĆØesti uzrok smrti uzimanje smrtonosne koliĆØine na koju je tijelo prije bilo naviknuto.
Dugotrajna upotreba heroina uzrokuje mnoge štete, koje ne moraju nužno biti povezane sa drogom. ƈesto dolazi do velikih socijalnih problema, koji su posljedica trošenja ogromnih iznosa novca na zadovoljavanje potreba o drogi ovisnog organizma ( korisnici koji su stekli ovisnost injiciraju dozu 2- 4 puta dnevno), a i do zanemarivanja prehrane i ostalih uvjeta života, što može biti uzrok mnogim bolestima.
OpƦe posljedice dugotrajne ovisnosti su emotivno, fiziĆØko, psihiĆØko i socijalno propadanje i gubitak interesa za bilo kakvu komunikaciju ili aktivnost osim nabavljanja droge.
Osim korištenja neĆØistih igala i ostalog pribora za injiciranje, i seksualni odnosi bez zaštite pridonose prenošenju zaraznih bolesti: hepatitisa B i C, AIDS-a, tetanusa i dr.
Ušmrkavanje ošteƦuje nosnu sluznicu. Veliki je rizik od neĆØistoƦa koje heroin neizbježno sadrži: napr. otrovanje (strihinin), problemi sa zgrušavanjem krvi (vapno), ili zaĆØepljenje sitnih kapilara akoĆØestice nisu potpuno topljive u vodi ( uzrokuje odumiranje stanica na manjim površinama srca, pluƦa, jetre, bubrega ili mozga).
Ostale fiziĆØke posljedice ukljuĆØuju ožiljke, propadanje vena, bakterijske infekcije krvožilnog sustava, ĆØireve i druge infekcije i razne tipove upala pluƦa i tuberkulozu.
Ovisnost neƦe nestati nakon jednog uzimanja heroina, ali iskustva pokazuju da kada korisnik jednom shvati da je izgubio kontrolu, veƦ je prekasno. Nemojte gubiti iz vida da je heroin puno opasniji i ozbiljniji od bilo koje druge droge.

preuzela iz PLUR-a

www.spica-info.hr



ocijenite članak:
prosječna ocijena:
broj glasova:
225



2002-2011 © Trancepleme.com | Design by Dovla, coding by psihodelikk