home info članci recenzije galerije profili intervjui downloads linkovi forum mail impressum

Marihuana

Nemojmo zaboraviti da je marihuana ( lat. Cannabis Sativa), biljka koja oduvijek raste u prirodi i koja je iz nekog razloga rasprostranjena po cijelom svijetu. Zanemarimo novije hibride nastale križanjem (cannabis ima mušku i žensku biljku). Prava podjela je Sativa, Indica i Ruderalis.

Sativa raste uglavnom oko ekvatorskog podruĆØja i njeno cvjetanje traje i više od 3 mjeseca. Indica raste u višim predjelima i kraƦe cvjeta ( 6-9 tjedana). S obzirom da ta biljka cvjeta - to je cvijet a ne droga. Ruderalis je vrsta koja je prilagoĆ°ena za "surovija" podruĆØja Rusije, Sibira i opƦenito sjeveru Zemlje jer nije fotoosjetljiva ( Sativa i Indica poĆØnu cvjetati kada ima manje od 12 h dnevnog svjetla) pa joj je cvjetanje uvjetovano starošĆ¦u. ZnaĆØi, osim sto Cannabis spada zaista u klasu kao i duhan ( sjeme, posadiš, raste, pobereš, posušiš, pušiš, pukne te), postoji još jedan segment a to je kulturološki.
U Indiji je pušenje charasa ( smola sa cvjetova marihuane) religijski simbol. Shaivima, pripadnicima subdivizije hinduizma koja smatra Shivu vrhovnim bogom, je pušenje charasa bitan dio kulture i rituala, a ĆØasti se i kao jedan od aspekata samog Shive. To je vjerojatno tako što je tamo, Indija i Pakistan, ta biljka rasla ĆØešĆ¦e u prirodi nego na podruĆØju Europe ( bolja klima). To je tamo u kulturi do te mjere da je nepristojno odbiti lokalca ako te ponudi charasom. Za vrijeme svetog blagdana Kumbh stotine i stotine Sadhu-a ( sveti ljudi) se okuplja i ritualno puši charas te im se i omoguƦe enormne koliĆØine charasa za to. Iako je i u Indiji ilegalna, vojska (rijetko da ce ti policija raditi probleme) je jako tolerantna za vrijeme takvih blagdana.

Vratimo se na naše prostore. "Naši stari" su odavno sadili konoplju i Jugoslavija je bila jedna od veƦih izvoznika konoplje na svjetsko tržište. Postoji i jedan intervju vezan za uzgoj konoplje na našim prostorima.
ZnaĆØi ovdje se radi zapravo o biljci koja je vrlo korisna (sjeme, vlakna, medicina) no stavljena joj je etiketa "zle droge" iz nekog nepoznatog razloga. Jer ne vjerujem da je takav strašan socijalan problem pošto se koristi od biblijskih dana ( u Bibliji je "Kaneh Bosm" rijeĆØ za konoplju i bila je jedan od glavnih sastojaka svetog ulja iz Knjige Izlaska).

Droga? Prije bih rekao cvijet.

Srodno tome, u prirodi postoji još biljaka koje psihoaktivno djeluju na ĆØovjeka: Salvia Divinorium, Vrtni Slak, Datura, itd. I sve je to legalno. A puno su jaĆØeg i "opasnijeg" djelovanja nego marihuana. Vrtni slak sadrži LSA sto je srodno LSD-u i djelovanje je vrlo sliĆØno. Pogledajte u svoj vrt, vjerojatno vam mama/žena ima taj puzavac u dvorištu. Vjerojatno kada bi i to stavili pod "ilegalno" konzumacija bi se popularizirala. Prošlo proljeƦe u Konzumu su viĆ°ene sjemenke tog slaka za 10-ak kuna ( ima više vrsta, samo jedna je "prava" - Ipomoea violacea).

Marihuana, najpopularnija laka droga, nije legalna nigdje u svijetu. Legalizacija marihuane bi znaĆØilo da se može posjedovati/ uzgajati neograniĆØena koliĆØina iste. To nije sluĆØaj nigdje u svijetu. U Nizozemskoj je marihuana dekriminalizirana do tih razmjera da je omoguƦena kontrolirana slobodna prodaja i konzumacija u za to predviĆ°enim mjestima. Paradoksalno time, uzgoj marihuane nije dozvoljen. Od kuda onda sva ta marihuana u coffe shopovima? Marihuana se ilegalno uzgoji i ilegalno proda coffe shopu koji je zatim službeno i legalno "proknjiži" te preprodaje (max. 5g po osobi) konzumentima. Zato se kaže da tamo marihuana "pada s neba" jer je ima a ne smije se uzgajati ( iako postoji dio zakona koji omoguƦuje uzgoj 4 biljke po kuƦanstvu uz dozvolu).

U proteklih nekoliko godina je objavljeno nekoliko znanstvenih ĆØlanaka u uglednim medicinskim ĆØasopisima koji pozitivno govore o medicinskoj upotrebi marihuane. ƈak je i Europska komisija predložila u svom dokumentu za usvajanje nove strategije borbe protiv opojnih droga da konzumiranje i posjedovanje manjih koliĆØina lakih droga ne bude kažnjivo. Umjesto toga da se vodi harm-reduction politika.

"Ali ako uvjetno i prihvatimo podjelu na “lake” i “teške”, lake su samo prethodnice, uvod u teške."

Ta teorija o "uvodnoj drogi" je odavno pobijena, više puta. Nastala je poĆØetkom 20. stoljeƦa u Americi za vrijeme kampanje protiv marihuane koju je vodio Harry Anslinger što je i dovelo do svjetske prohibicije. U to isto doba, objavljena su mnoga "istraživanja" o štetnosti marihuane poput onoga da pušenje marihuane potiĆØe bijelce na seks sa crncima, da muškarcima narastu grudi, da Ʀete poubijati prijatelje uslijed psihoze. Sve to, i puno više, se može vidjeti u propagandnom filmu Reefer Madness (download, 150MB). Na sreƦu, danas je sve to vrlo smiješno i veƦina autora tih "istraživanja" su javno priznali da su lažirali rezultate.

Opet se vraƦam na Nizozemsku i njihov model zakona o opojnim drogama koji je aktualan preko 30 godina. Njihov zakon jasno kaže:
1. Konzumacija droga nije pravni problem nego zdravstveni problem
2. Postoji razlika izmeĆ°u lakih i teških droga.

Ironija u svemu tome je ta što je Nizozemska jedna od vodeƦih zemalja Europe po pitanju zdrave prehrane i zdravog života i kod njih je veliki broj makrobiotiĆØara, vegetarijanaca, vegana. Kako to? Zar nisu tamo samo "drogeraši"?
Još jedna zanimljiva stvar: u veƦini zemalja gdje postoji klasifikacija opojnih droga, marihuana je svrstana u kategoriju sa duhanom i alkoholom. Zašto se o tome ne priĆØa kada su svi odjednom postali veliki moralisti i dobrotvori naše mladeži? A kako i bi kada je alkohol duboko utkan u našu kulturu jer "to je tajna naše vjere" (vino), uĆØili nas tako dok smo bili mali.

Za kraj Ʀu citirati dva naša poznata sociologa:

"Kada stvarno prestanemo s inkvizicijskom logikom koja se hrani roditeljskim strahom, neinformiranošĆ¦u i zakonskim statusom kanabisa, tek Ʀemo tada moƦi razgovarati o oblicima normalizacije, regulacije upotrebe i integracije korisnika" --Benjamin PerasoviƦ

"Zakonski se trebaju odrediti koliĆØine za osobnu upotrebu koje ne bi bile kažnjive. Europska iskustva predviĆ°aju da ta granicu bude oko 10 grama. To bi znaĆØilo rastereƦenje sudstva i proraĆØuna, a brojni bi pojedinci bili pošteĆ°eni neadekvatnih kazni, stigmatizacije i terora moralizirajuƦe gomile" --Goran Goldberger

Ako se postroži zakon, to ne znaĆØi da Ʀe se opojne droge prestati konzumirati i da Ʀe biti izvan dosega mladima. Ako i dalje ne razumijete problematiku, savjetujem vam da proĆØitate tekstove gore citiranih; MoƦ inkvizicije u carstvu predrasuda i Promijeniti zakon.

Za više informacija kliknite wikipediu 

Preuzela i obradila sa leeq blog  i  http://pollitika.com





ocijenite članak:
prosječna ocijena:
broj glasova:
297



2002-2011 © Trancepleme.com | Design by Dovla, coding by psihodelikk